Najava budućih investicija i gradnje

[Graditelj]

OBNOVA - Poglavarstvo donijelo nov pravilnik o spomeničkoj renti
Za obnovu pročelja 45 milijuna kuna
Autor Marko Špoljar
Foto: Mišo Lišanin
 

   
Gradsko poglavarstvo prihvatilo je jučer prijedlog pravilnika o kriterijima i uporabi novca koji će se prikupiti od spomeničke rente. Ove godine vlasnicima zgrada koje su kulturno dobro Grad je stavio na raspolaganje 45 milijuna kuna.

Prijave od danas
Grad će bespovratno financirati obnovu pročelja i krovišta zgrada s najmanje 22,5 milijuna kuna. Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode poziva sve vlasnike koji imaju pravo na taj novac da im podnesu prijave koje se primaju od danas do najkasnije 5. svibnja. Uvjeti natječaja bit će raspisani u dnevnim novinama.

Utvrđene su dvije zone prioriteta. Prva zona je Gornji grad, a druga zona Kaptol i donjogradske ulice. Važno je napomenuti da zgrade iz prve zone imaju prednost pred građevinama iz druge zone. Grad će u cijelosti platiti konzervatorsko-restauracijske radove na pojedinim dijelovima pročelja zaštićenih zgrada.

Obnavlja se 86 zgrada
Pola ceha Grad će pokriti za obnovu pročelja i krovišta zgrada pod zaštitom, a sa 40 posto obnovu pročelja i krovišta zgrada koje nisu zaštićene, ali su u zonama koje imaju prednost. Lani je Grad iz spomeničke rente sufinancirao obnovu zgrada sa 34 milijuna kuna, a preklani sa 31 milijunom kuna. Od 2005. godine do danas uz financijsku pomoć prikupljenu od spomeničke rente obnovljeno je ili se obnavlja 86 zgrada, a 54 od njih na Gornjem su gradu. Svake godine zbog manjka novca propadne obnova od 30 do 40 zgrada.

Popis ulica
Potpuno ili djelomično Grad će zainteresiranim vlasnicima financirati obnovu pročelja i krovišta zgrada na Gornjem gradu, Kaptolu i u donjogradskim ulicama: Gundulićevoj, Preradovićevoj, Gajevoj, Petrinjskoj, Palmotićevoj, Masarykovoj, Teslinoj, Amruševoj, Tomićevoj, Ilici do Britanskog trga, Frankopanskoj, Varšavskoj, Đorđićevoj i Jurišićevoj do Palmotićeve, Berislavićevoj, Boškovićevoj od Palmotićeve do Hebrangove i u Hebrangovoj do Trga maršala Tita. 
 
http://www.vecernji.hr/newsroom/regions/zagreb/3034145/index.do

[Graditelj]

Nova pješačka zona od Varšavske do Šalate!

Udruženje hrvatskih arhitekata i Poglavarstvo otvorili natječaj za obnovu Kaptola. Zadaća natječaja je urbanistička rekvalifikacija Kaptola



Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) i Poglavarstvo Zagreba u petak su otvorili javni Državni urbanističko-arhitektonski natječaj za uređenje Kaptola. Arhitekti i urbanisti svoje radove moraju predati Udruženju do 10. lipnja. U Poglavarstvu kažu da bi uređenje Kaptola moglo početi 2009.

Zadaća natječaja je da Kaptol doživi potpunu urbanističku rekvalifikaciju te da Zagrepčani dobiju pješačku zonu od Varšavske preko Trga bana Jelačića, Kaptola i Ribnjaka do Šalate. Ali da bi se ta ideja ostvarila, potrebno je pronaći novo mjesto za ZET-ov autobusni terminal, drukčije organizirati opskrbu Dolca i preusmjeriti promet tim dijelom grada. U Poglavarstvu zasad nisu izložili planove kako će se to realizirati.

Uz pješačku zonu, na Kaptolu će se otvoriti Dijecezanski muzej, Riznica zagrebačke katedrale i Arhiv Prvostolnog kaptola zagrebačkog. Ta tri kapitalna objekta kulturne baštine trebaju biti blizu katedrale, u prostorima Znikine i kurije na Kaptolu 27, odnosno zgrade u kojoj se danas nalazi Purgeraj, popularni klub mladih, koja je Crkvi oduzeta prije 60 godina. Na Kaptolu se nadaju kako će im ta zgrada biti vraćena. Navedene kurije planiraju povezati interpolacijom, pa je Zavod za zaštitu spomenika valorizirao svaki dio kurije kako bi se zaštitili najvrjedniji dijelovi.

»Nijedna kurija neće se rušiti. Ovo je prvi natječaj obnove Kaptola koji nudi takvu viziju. Prijašnji projekti, nadahnuti modernizmom, predviđali su rušenje kurija i većine zgrada na Kaptolu, osim katedrale«, objašnjava pročelnik za prostorno uređenje Ivica Fanjek, koji je dopredsjednik Ocjenjivačkog suda žirija. Ali upozorava da će prije početka obnove Poglavarstvo napraviti prometnu studiju za širi prostor Kaptola.

»Jedan od najvažnijih ciljeva natječaja je da srednjovjekovni trg na Kaptolu opet postane okupljalište građana«, kaže Fanjek. Ocjenjivačkom sudu pomagat će i bečki arhitekt Dietmar Steiner. »On će nam pomoći s bečkim iskustvom obnove stare gradske jezgre na koju su Zagrepčani najsenzibilniji«, kaže Fanjek.

Iduće godine obilježit će se i stota obljetnica rođenja arhitekta Viktora Kovačića, koji je među prvima razmišljao o uređenju Kaptola. Šira ideja njegove obnove je da taj dio grada s Jelačićevim trgom postane prostor koji će disati s gradom i privlačiti turiste. Urbanisti smatraju kako je krajnje vrijeme da ulica Kaptol prestane biti pista za automobile.

Tomislav Marinović

http://www.vjesnik.hr/html/2008/03/08/Clanak.asp?r=zag&c=1

[Graditelj]

Naselje sa 22 nove zgrade i 2000 stanova

Zona gradnje novog naselja omeđena je Ulicom grada Vukovara na sjeveru, Ulicom hrvatske bratske zajednice na zapadu, Slavonskom avenijom na jugu i Ulicom Kruge na istoku



Prema Detaljnom urbanističkom planu, prihvaćenom u siječnju ove godine na Gradskoj skupštini, na Krugama bi se u budućnosti mogla graditi poslovno-stambena zona na površini od 18 hektara. Naselje s 22 nove zgrade i 2000 stanova bilo bi omeđeno Ulicom grada Vukovara na sjeveru, Ulicom hrvatske bratske zajednice na zapadu, Slavonskom avenijom na jugu i Ulicom Kruge na istoku.

»Uz rubove naselja predviđena je gradnja poslovnih zgrada u visini do devet katova, dok bi se u sredini gradile stambene zgrade od pet do šest katova s mogućnošću da u prizemlju bude poslovni prostor«, objasnio je Silvio Bašić, jedan od projektanata s Građevinskog fakulteta.

U sklopu projekta, sadašnji vrtić »Iskrica« bi se premjestio u nove prostorije. Iako je, prema riječima Bašića, postojeća komunalna infrastruktura jako dobra, investitor budućeg gradilišta morao bi uložiti u njezino poboljšanje, od elektroenergetike, toplovoda, plina, odvodnje i vodoopskrbe.
Planom je predviđen i produžetak ulice Sprečka koja bi se spojila s Vukovarskom te prometno rasteretila ulicu Kruge. Uz zgrade napravile bi se zelene površine te bi se posadili drvoredi u produženoj Sprečkoj ulici i uz ulicu Hrvatske bratske zajednice.

Prema riječima Silvia Bašića, projekt bi se mogao ostvariti kada se riješe imovinsko-pravni odnosi, provede javni natječaj i dobije lokacijska dozvola.
»Sada kada postoji Detaljni plan možemo ozbiljnije razmišljati o projektu. Do ljeta bi mogao završiti javni natječaj, a na jesen bi se mogla dobiti i lokacijska dozvola, barem za jedan dio projekta«, rekao je Bašić.

Najzanimljiviji dio naselja, a samim time i prvi u provedbi Plana, prema Bašiću, je dio uz ulicu Hrvatske bratske zajednice. No, taj dio je ujedno i iznimno kompleksan što se tiče imovinsko-pravnih odnosa.
Projekt je izradio Arhitektonski fakultet u suradnji s Gradskim uredom za prostorno uređenje kao nositeljem izrade.

Jasmina Kekić

http://www.vjesnik.hr/html/2008/03/11/Clanak.asp?r=zag&c=1

[Graditelj]

Kasni gradnja Trigrantova Arena centra na Laništu

ZAGREB - Početak gradnje Trigranitova trgovačkog centra Arena centar na zagrebačkom Laništu kasnit će, ali će biti završen do rujna 2009., potvrdili su u podružnici Trigranita. Najavljenu gradnju u siječnju usporilo je projektiranje i dodatan razvoj koncepta, pa centar neće biti otvoren početkom Svjetskog prvenstva u rukometu. "Gradnja će početi krajem travnja ili početkom svibnja, a vanjska konstrukcija bit će gotova do Prvenstva. Uskoro ćemo predstaviti razrađeni plan i brendove koji će biti u centru", kaže razvojni menadžer Chad Henry.

[Graditelj]

Najviši neboder u Hrvatskoj: Crni monolit dominirat će Zagrebom

Najveći neboder u Hrvatskoj, visok 160 metara, na križanju Zagrebačke avenije i Savske ceste u Zagrebu, gradit će se prema idejnom rješenju Hrvoja Bakrana, Dražena Plevka i Zdravka Krasića iz Urbanih tehnika.
Ocjenjivački je žiri njihovu viziju poslovnog nebodera od 40 katova proglasio pobjedničkom. Neboder je oblikovan kao crni monolit, kada se sagradi bit će potpuno obložen staklom, a na njegovoj zadnjoj etaži predviđen je restoran s vidikovcem i pogledom na cijeli Zagreb.

Premda su arhitekti na svakom katu nebodera predvidjeli po dva ureda, u njemu će biti i apartmani za menadžere odnosno poslovne ljude koji će ih moći iznajmiti ili možda i kupiti. Na prvih pet etaža planirani su trgovački centri.

Neboder će imati i podzemnu garažu na šest etaža. Sada je na redu ishođenje lokacijske dozvole rekao je Hrvoje Bakran, arhitekt iz pobjedničkog tima Urbanih tehnika.

Odgovor na pitanje zašto je baš crni monolit Urbanih tehnika pobijedio na natječaju i po čemu je bolji od ostalih 27 pristiglih projekata, dao je član ocjenjivačkog žirija Dživo Dražić.

Osim što je prvonagrađeni rad ponudio najkoncizniji koncept, njegova najveća vrlina je iznimna arhitektura. Iznimno uzak, gotovo dvodimenzionalni, crni monolit postiže čak i metafizičke konotacije. To je početak novoga poglavlja u gradnji zagrebačkih nebodera kaže Dražić.

Investitor i raspisivač arhitektonsko-urbanističkog natječaja za idejno rješenje nebodera službeno je Rok Štuglin, vlasnik Autoservisa Savska. No, njegovo ime je samo paravan iza kojeg se krije pravi ulagač 31-godišnji Ivan Čalić.

Do tog tajnovitog poduzetnika, vlasnika građevinske tvrtke Prograd, nemoguće je doći. Premda smo uporno okretali njegov telefonski broj i prije, čim smo doznali da će graditi najveći neboder, ali i jučer, od Čalića ni traga ni glasa. Tako je ostalo nepoznato kada će Čalić početi graditi neboder i koliko će stajati njegova gradnja.

http://www.vecernji.hr/

[Graditelj]

Bandić: Od Opere ništa još dvije godine

Iako je sam najavio gradnju nove zgrade Opere, gradonačelnik Milan Bandić je na otvaranju vrtića u Laništu prokomentirao medijske napise o tome.
– Novinski napisi dobro izgledaju, no nemaju temelja. Prije svega moramo završiti projekte koje smo započeli u suradnji s Vladom RH. To su Muzej suvremene umjetnosti čija se gradnja bliži kraju i izgradnja Muzičke akademije.

Moramo dovršiti i baraku u Travnom (Limeno kazalište). Osobno bih volio da možemo izgraditi novu Operu i Dramu, no ne možemo sve odjednom, a te projekte dosad nismo ni razmatrali.

U sljedećih godinu i pol do dvije nećemo započinjati tako velike projekte – završio je gradonačelnik Bandić. (jpz)

http://www.vecernji.hr/

[Graditelj]

EnviTec kod Donjeg Miholjca gradi prvu bioplinsku elektranu u Hrvatskoj

Njemačka tvrtka EnviTec dobila je građevinsku dozvolu za prvu bioplinsku elektranu snage 2 MW u mjestu Janjevci kod Donjeg Miholjca.

Osim ove, na području regije su u planu još tri elektrane, dok u čitavoj Hrvatskoj EnviTec namjerava izgraditi sveukupno deset postrojenja na bioplin.

U poduzetničkoj zoni Janjevci, u sklopu Miholjevačkog poduzetničkog centra do jeseni 2010. godine trebala bi proraditi prva kombinirana bioplinska elektrana u Hrvatskoj snage 2 MW iz koje bi se grijala poduzetnička zona te proizvodila električna energija. Projekt je vrijedan 35 milijuna kuna, a trebao bi zaposliti deset radnika. Trenutačno je u fazi ugovaranje površina i vrsta sirovina koje će se koristiti u elektrani, a u konačnici ova elektrana trebala bi zagarantirati plasman uroda s ukupno 400 hektara obradivih površina uz zagarantiranu višu otkupnu cijenu od tržišne te roku plaćanja od maksimalnog 30 dana.

Problem s kojim se, naime, susreću poljoprivredni uzgajivači iz Donjeg Miholjca i regije jest problem plasmana kukuruza i pšenice na tržište kojeg bi izgradnja bioelektrane trebala riješiti. Osim toga, izgradnjom bioplinske elektrane poduzetnička zona Janjevci postaje prva energetski učinkovita (EE) poduzetnička zona u Hrvatskoj. Inače u poduzetničkoj zoni Janjevci rade čak 31 tvrtka i jedna je i od tri najperspektivnije poduzetničke zone u Hrvatskoj.

No, osim bioplinske elektrane u Janjevcima, pred ishođenjem građevinske dozvole jest i projekt druge bioplinske elektrane u obližnjem Viljevu, dok su treća i četvrta elektrana u Magadenovcu i Marjancima još u pripremi. Posebno je zanimljiva situacija u Magadenovcu gdje bi bioplinska elektrana trebala zamijeniti postojeći sustav grijanja staklenika na klasični plin ili mazut, povećavajući tako konkurentnost poljoprivredne proizvodnje i mogućnost širenja stakleničkih i plastenički nasada. Ukupno bi sve četiri elektrane trebale osigurati proizvodnju na čak 2000 hektara obradivih površina u regiji. No, tvrtka EnviTec ne staje na tome te u Hrvatskoj planira izgraditi ukupno čak deset kombiniranih bioplinskih postrojenja.

www.zelenaenergija.org

[Graditelj]

Janaf: Investicije u povećanje kapaciteta 2,9 milijardi kuna

izvor:Vjesnik

Ulaganja Jadranskog naftovoda omogućit će čuvanje mnogo više obveznih i tržišnih zaliha nafte i naftnih derivata za domaće i strane tvrtke, izvoz ruske nafte preko terminala na Krku te otvaranje međunarodnog tržišta naftom u Omišlju i Sisku. Zahvaljujući velikim već započetim investicijama Jadranskog naftovoda (Janaf), Hrvatska bi uskoro mogla postati važno mjesto na energetskoj karti Europe.

Ta ulaganja omogućit će čuvanje mnogo više obveznih i tržišnih zaliha nafte i naftnih derivata za domaće i strane kompanije, izvoz ruske nafte preko Janafovog terminala na Krku te otvaranje međunarodnog tržišta naftom u Omišlju i Sisku, piše Vjesnik.

Većina od nekoliko milijardi kuna vrijednih ulaganja odnosi se na omogućavanje reverzibilnosti (dvosmjernog transporta) duž cijele trase Janafa te na znatno povećanje spremničkog kapaciteta za skladištenje nafte i naftnih derivata na terminalima u Omišlju, Sisku, Virju i Slavonskom Brodu, jer postojeći ne zadovoljavaju rastuće potrebe tržišta transporta i skladištenja. Povećava se, uz ostalo, transport nafte za rafinerije u Bosanskom Brodu, Pančevu i Novom Sadu, u njihovim spremnicima čuvaju se i sve veće hrvatske obvezne zalihe nafte, a za takve je usluge zainteresirano i nekoliko stranih država.

Zato samo u povećanje kapaciteta spremnika Janaf (ZSE:JNAF-R-A) planira do 2014. uložiti 2,9 milijardi kuna. Omogućavanje dvosmjernog transporta važno je da bi se povećala iskoristivost postojećeg naftovoda i osigurala nova tržišta.

Dosad dvosmjerni transport nije bio moguć na dionici od Siska do Omišlja, pa se na tom dijelu nafta mogla transportirati samo prema sjeveru, što je, na primjer, onemogućavalo opskrbu Inine riječke rafinerije ruskom naftom na najjeftiniji način naftovodom i izvoz ruske nafte preko Omišlja.

Zato je Janaf odlučio do sredine sljedeće godine, u sklopu modernizacije i dogradnje, tehničkim preinakama na svom naftovodnom sustavu omogućiti dvosmjerni transport duž cijele trase naftovoda. Dionica naftovoda od hrvatsko-mađarske granice do Siska reverzibilna je od 1989., a u projekt omogućavanja reverzibilnosti na cijelom naftovodu uključeno je i direktno povezivanje dionice Sisak-Omišalj s podmorskim naftovodom Omišalj-Urinj, odnosno opskrba Rafinerije nafte Rijeka.

To će, kad bude gotovo, omogućiti opskrbu riječke rafinerije ruskom naftom koja će stizati najjeftinijim i najkraćim putem -naftovodom, dok se sad mora dopremati tankerima preko Janafovog terminala u Omišlju ili vagonima-cisternama iz Siska.

Istodobno s omogućavanjem dvostranog transporta nafte u tijeku je i povećanje kapaciteta za skladištenje nafte i naftnih derivata kupnjom postojećih i gradnjom novih.

»U idućih pet godina planiramo intenzivni razvoj skladištenja nafte i naftnih derivata na svojim terminalima u Sisku i Omišlju te Virju i Slavonskom Brodu, zatim derivata na terminalima Omišalj i Žitnjak-Zagreb. Dugoročni plan povećanja kapaciteta spremnika za naftu je 1,36 milijuna prostornih metara (sadašnji kapacitet je 900.000 kubika), dok je plan povećanja kapaciteta spremnika za naftne derivate sa 100.000 na 260.000 kubika«, kažu u Janafu.

Najveća ulaganja u povećanje spremničkog kapaciteta odnose se na terminale u Omišlju i Sisku. U Omišlju cjelokupan projekt obuhvaća izgradnju osam spremnika za naftu, svaki kapaciteta 80.000 protornih metara, odnosno ukupno 640.000 prostornih metara s pripadajućom infrastrukturom, čime bi se kapaciteti tog terminala povećali na 1,4 milijuna prostornih metara. Lokacijsku dozvolu dobili su u lipnju 2009., a sad se rade projekti za dobivanje građevinskih dozvola te se početak fazne izgradnje spremnika predviđa za kraj iduće godine.

Projekt rekonstrukcije i dogradnje spremničkog prostora na Terminalu Sisak omogućuje gradnju sedam novih spremnika za naftu kapaciteta po 80.000 prostornih metara, što ukupno iznosi 560.000 prostornih metara. Završetkom gradnje sve tri faze rekonstrukcije, uz postojeći kapacitet od 100.000 kubika, ukupni skladišni kapacitet za naftu na tom terminalu povećat će se na 660.000 kubika. Dva spremnika iz prve faze već se grade, a dovršetak je predviđen sljedeće godine. Druga faza rekonstrukcije počet će u drugom tromjesečju 2010., dok se treća faza gradnje predviđa realizirati u skladu s planovima transporta (u oba smjera) i potencijalnog otvaranja tržišta naftom Adriatic spot.

Porast transporta nafte u oba smjera te potražnja za skladištenjem utjecat će i na gradnju novih spremnika na terminalima Virje i Slavonski Brod, a u Janafu procjenjuju da će na svakom trebati kapacitete od 80.000 kubika.

Osim za naftu, Janaf planira i znatno povećati kapacitet spremnika za skladištenje naftnih derivata. U Omišlju projekt obuhvaća izgradnju devet spremnika kapaciteta 100.000 prostornih metara za derivate, od čega osam kapaciteta 10.000 kubika i jedan od 20.000 kubika. Time bi se postojeći kapaciteti spremnika sa 60.000 kubika povećali na 160.000 kubika. Predviđeno je da fazna izgradnja počne potkraj 2010.

Janaf je u lipnju ove godine od Diokija kupio Terminal Žitnjak s kapacitetom skladištenja naftnih derivata do 40.000 kubika. Predviđena je modernizacija i dogradnja kapaciteta i tog terminala do 200.000 prostornih metara i to većim dijelom do 2014. Zainteresirani su i za gradnju skladišta u bivšim vojnim objektima u Splitu, Zadru i Puli te jednog u središnjoj Hrvatskoj.

Tim snažnim investicijskim ciklusom će, uz ostalo, osigurati i mnogo posla za domaće tvrtke, što je posebno važno u vrijeme recesije kad mnoge kompanije smanjuju ili odgađaju svoja planirana ulaganja. Primjera radi, u gradnju dvaju spremnika na sisačkom terminalu uključen je konzorcij domaćih tvrtki Đuro Đaković - Konstruktor. U Janafu napominju da će svi spremnici biti izgrađeni tako da neće biti opasnosti od onečišćenja okoliša.

»Zahvaljujući povoljnim globalnim, kao i čimbenicima na domaćem tržištu te postojećim kapacitetima, moderniziranom sustavu i fleksibilnosti naftovoda da transportira naftu u oba smjera, Janaf ima konkurentske prednosti, mogućnosti i snagu za ostvarenje snažnijeg razvoja, uz intenzivniji razvoj skladištenja nafte i derivata. Realizacija projekata je počela uz planiranje dinamične izgradnje i ulaganja u idućih nekoliko godina, a pri očekivanom rastu tržišta derivata i transporta nafte u regiji te formiranja potencijalnog tržišta Adriatic spot«, ističu u Janafu. Sredinom lipnja sklopili su ugovor s državnom agencijom za čuvanje obveznih zaliha sirove nafte HANDA-om, kojim se Janaf obvezao osigurati spremnike za skladištenje za potrebe države kapaciteta do 640.000 kubika, te za skladištenje naftnih derivata za regiju sjeverozapadne Hrvatske kapaciteta do 130.000 kubika, u skladu s odlukom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva o regionalnoj raspodjeli zaliha.

Osiguravanje u cijelosti dvosmjernog transporta i dovoljno spremnika Janafu bi omogućilo i otvaranje tzv. spot tržišta naftom i naftnim derivatima. Pojednostavljeno rečeno, sirovom naftom bi se, prema riječima predsjednika Uprave Ante Markova, trgovalo u realnom vremenu i realnim količinama u Omišlju i Sisku, a da se pritom ne čeka isporuka.

O tome su, kaže, razgovarali s Gazpromnjeftom, a upite su poslali i drugim vodećim kompanijama kao što je Total. Svi su potvrdili zainteresiranost, pa je sad na Janafu da što prije izgradi infrastrukturu.

Omogućavanje reverzibilnosti na cijeloj trasi naftovoda od hrvatsko-mađarske granice do Omišlja otvara i mogućnost izvoza ruske nafte preko tog terminala. Rusi su zainteresirani za takav posao, a Janaf s ruskom kompanijom Transneft već razgovara o tehničkim pitanjima dopreme ruske nafte do Omišlja, što je dogovoreno u proljeće ove godine u Moskvi na sastanku predstavnika ruske i hrvatske vlade.

[Graditelj]

ARZ: Dalekovodu direktnom pogodbom još 59,6 milijuna kuna

Jutarnji.hr

Autocesta Rijeka - Zagreb s tvrtkom Dalekovod sklopit će ugovor o dodatnim radovima za opremanje trase i tunela na dionici riječke obilaznice od čvora Orehovica do čvora Diračje.

Vrijednost dodatnih radova je 59,6 milijuna kuna, a ugovor će biti sklopljen direktnom pogodbom, stoji u oglasu koji je ARZ objavio u Narodnim novinama, piše Jutarnji list. Opremanje se odnosi na nabavu i ugradnju elektroopreme na trasu i u tunele obilaznice, 110-kilovoltni kabelski dalekovod i barijere za zaštitu od buke.

Ugovor za opremanje te devet kilometara duge dionice Dalekovod (ZSE:DLKV-R-A) je dobio u rujnu prošle godine, a vrijedan je 376 milijuna kuna. Ugovaranjem dodatnih radova ukupna vrijednost je povećana za oko 13 posto.

Prema zakonu, vrijednost dodatnih radova bez raspisivanja novog natječaja može se podići do 25 posto. U ARZ-u nam jučer nisu znali reći na osnovi čega će Dalekovodu isplatiti dodatnih 60 milijuna kuna.

Dodatni radovi, pokazalo se u dosadašnjim istragama oko ugovora o građenju autocesta, izvođačima su služili za dodatno pumpanje zarade ili da nadoknade razliku između stvarnih troškova i manje cijene ponuđene na natječaju. Zasad ostaje nejasno što je i zašto Dalekovod dodatno naplatio u opremanju kabelima i burobranima. U samom oglasu se navodi da će se dodatni radovi financirati iz kredita s američkom bankom J. P. Morgan.

Sklapanjem ugovora o dodatnim radovima tvrtka Dalekovod će vrijednost svojih ugovora s Autocestom Rijeka - Zagreb samo u posljednje dvije godine zaokružiti na nešto manje od milijardu kuna.

Naime, 2007. godine tadašnji predsjednik Uprave ARZ-a Jurica Prskalo potpisao je s Dalekovodom ugovor o nabavi i ugradnji opreme za IIB fazu autoceste Rijeka - Zagreb, rekonstrukciju centara za kontrolu prometa i izvedbu radova za zaštitu od bure na dionici Kikovica - tunel Tuhobić vrijedan 560 milijuna kuna.

Godinu dana poslije uslijedio je ugovor za opremanje dionice riječke obilaznice vrijedan 376 milijuna kuna i sada ugovor o dodatnim radovima na istoj toj obilaznici vrijedan 59,6 milijuna kuna.

U posljednjih pet godina nitko osim Dalekovoda nije dobio posao opremanja autoceste Rijeka - Zagreb i riječke obilaznice. Dalekovod i Uprava ARZ-a prije nekoliko godina našli su se na udaru žestokih kritika austrijskog Strabaga nakon što je ta tvrtka izgubila na jednom natječaju iako je dala jeftiniju ponudu od Dalekovoda. Uputili su i pismo tadašnjem premijeru Sanaderu u kojem su se žalili na postupak.

seebiz.eu

[Graditelj]

Robert Petric: Westgate će se isplatiti za 25 godina

Autor/izvor: SEEbiz / javno.hr / business.hr / net.hr

INTERVJU - U intervjuu za javno.hr, direktor Robert Petric govori o poslovanju i planovima trgovačkog centra Westgate. U centru, priznaje, ima još slobodnog prostora, a objašnjava da očekuje dolazak velikih brandova - kad Hrvatska uđe u EU.

Koji su Vaši planovi u bliskoj budućnosti, vezani uz nove projekte i sadržaje u Westgateu?

- Naši novi projekti, akcije i događanja koja pripremamo i koja će se odvijati tijekom idućih mjeseci bit će sasvim sigurno najavljena na vrijeme. Već sredinom ovoga mjeseca održat ćemo jedan izbor ljepote, odnosno, izbor za miss Auto-moto sport magazina. U veljači nas očekuje jedna poslovna konferencija, a sličnih projekata, kao i onih većih, imat ćemo puno. Vodimo računa o tome da osmislimo neke nove i drugačije sadržaje za sve naše posjetitelje.

U izgradnju i uređenje Westgatea uloženo je 270 milijuna eura. Kada bi se, prema Vašem mišljenju, taj novac mogao isplatiti?

- Uobičajeno je kod ovako velikih, internacionalnih projekata, očekivati povrat investicije u roku od 25 godina.

Postoji li u Vašem centru još slobodnog prostora, a koji ste eventualno rezervirali za neke nove brandove koji tek trebaju stići u Hrvatsku?

- Tako je. Ostavili smo mjesta za neke nove brandove, za koje očekujemo da otvore svoje trgovine i kod nas jednom kad Hrvatska postane ravnopravna članica EU. Među njima svakako planiramo dovesti poznate brandove kao što su H&M i GAP.

Westgate u pat-poziciji, trgovci ne plaćaju najam

Kako piše Business.hr, menadžment centra zasad tolerira kašnjenje isplate najamnina jer im nije u interesu da trgovci napuštaju centar. Direktor centra Robert Petric nije mogao potvrditi ovu informaciju, ali je o stanju u Westgateu progovorio Željko Jeger, predsjednik Udruge zakupaca u trgovačkim centrima.

"Westgate je, s obzirom na svoju veličinu, u centar pustio mnoge kojima tamo nije mjesto. Nisu se vodili određenim kriterijima nego su u centar stihijski puštali sve samo kako bi popunili prostor. Tako sada 30 posto tamošnje ponude čine trgovci bez velikog iskustva i snažnijeg financijskog zaleđa, a nekima je to čak prvi dućan. Riječ je o domaćim tvrtkama za koje je to bio preveliki zalogaj i sad su, s obzirom na pad maloprodaje, pred zidom. Mnogima se posao isplati samo za vikend, a preko tjedna gotovo i nema prometa pa neki žele izaći iz centra", objasnio je Jeger, čija udruga broji 57 članova.

Udruga je s Westgateom uspjela dogovoriti povoljnije uvjete najma za svoje članove (osobito vezano uz lakši raskid ugovora i izlazak iz centra bez plaćanja penala), ali zbog mnogih teškoća svojih članova planiraju i nove pregovore. Navodno se dio zakupaca iz Westgatea želio povući i prije otvaranja centra, ali to nisu mogli jer su se vezali ugovorom.

Ipak, Jegerove prognoze nisu optimistične. "Ako i uspijemo dogovoriti smanjenje najma, uz uvjet da se ne dogodi nešto radikalno, tj. poveća protok ljudi i promet, propast nekih trgovaca samo će se odgoditi", izjavio je Jeger za Business.hr.

Inače, udruga zakupaca nedavno je dogovorila i smanjenje najma za trgovce u Avenue Mallu.